Sankcije tek početak? Dodiku, Viškoviću i Stevandiću zabranjen ulazak, posljedice tek dolaze

Sankcije koje su Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, Radovanu Viškoviću, predsjedniku Vlade RS, i Nenadu Stevandiću, predsjedniku Narodne skupštine RS, uvele Austrija i Njemačka, a kojima se, kako su prenijeli, zabranjuje ulazak i boravak u tim državama, zasigurno će ograničiti manevarski prostor djelovanja ne samo pomenutim zvaničnicima, već i Republici Srpskoj, ali i BiH.

Ovo u razgovoru za “Nezavisne novine” ocjenjuju poznavaoci društveno-ekonomskih i političkih prilika u BiH i na međunarodnoj sceni.

Od Dodika se moglo čuti da nije pretjerano zabrinut zbog sankcija, ali da li je zaista tako?

Naši sagovornici smatraju da je rukovodstvo Srpske svjesno šta se dešava, pogotovo jer se radi o državama sa kojima Republika u privrednom smislu ima jako dobru saradnju.

Zbog toga oni kažu da se sankcije ne tiču samo pojedinaca.

“Sankcije će se odraziti i na sankcionisane i na Republiku Srpsku. Za predsjednika Republike lično, jer mu u političkom smislu sužava manevarski prostor, pogotovo u Evropskoj uniji gdje ima nekih zemalja koje se ne bave posebnim analizama situacije u BiH nego po inerciji slijede one veće koje će da sprovedu određene odluke”, pojašnjava Miloš Šolaja, profesor na FPN-u i direktor Centra za međunarodne odnose u Banjaluci.

Najbolji primjer djelovanja po inerciji, kako kaže, jeste upravo Njemačka.

“Ona stoji i stajaće iza čovjeka koga je delegirala za visokog predstavnika i stoji iza njegovih aktivnosti, čak i ako on nije dobio saglasnost Savjeta bezbjednosti UN. U tom pogledu, to je sasvim sigurno vrsta političkog pritiska koja ne može da odobrovolji ove druge, koji će isto tako da se ponašaju u skladu s tim, pa da formalno uvedu sankcije ili slično, poput Velike Britanije, koja nije u EU, ali u suštini slijedi politiku SAD”, napominje Šolaja.

Velika Britanija nije spomenuta slučajno. Informacije koje kruže danima govore o tome da će upravo Britanci biti sljedeći koji će uvoditi sankcije.

Podsjetimo, Velika Britanija je sankcije prema rukovodstvu Srpske uvela i prije nekoliko godina, a njima su bili obuhvaćeni Milorad Dodik (koji je tada bio član Predsjedništva BiH) i Željka Cvijanović (tadašnja predsjednica Srpske).

“Konsekvence su već počele u smislu odustajanja od nekih programa i eventualno da će se to dalje odraziti na neke nove ideje, inicijative, investicije i slično. To će vjerovatno biti instrukcija za neke druge države”, kaže Šolaja.

Jedna od tih država mogla bi da bude i Švedska. I ona je, ističu naši sagovornici, čist primjer onih koji samo slijede druge (Švedska najčešće prati šta rade zemlje Beneluksa).

Šolaja kaže da i ako sankcije na kraju ne budu formalno uvedene Republici Srpskoj, to će se sigurno osjetiti na terenu.

“Ako bi neko uveo direktno sankcije Republici Srpskoj, to bi na određeni način značilo da je priznaju kao državu, a ti koji uvode sankcije to vjerovatno sebi nikada neće dozvoliti. Ali, sankcije će biti i te kako realne na terenu”, naglašava profesor Šolaja te dodaje:

“Biće vjerovatno sužen prostor za kretanje. Svi oni koji ne uvedu sankcije vodiće računa i o svojim odnosima sa državama koje su sankcije uvele, tu se teško govori o nekim emotivnim vezama, sve je to praktična politika. Svako će to procjenjivati iz neke svoje koristi. Neke će države poput Rusije biti protiv sankcija, a neke će koristiti situaciju da što više oslabe Republiku Srpsku i da joj umanje subjektivitet u okviru BiH”.

Za bivšeg diplomatu Draška Aćimovića sankcije koje su dobili Dodik, Višković i Stevandić, te moguće nove, dokaz su da nadležni zvaničnici, ali i srpske diplomate/ambasadori, ponovo djeluju reaktivno, umjesto proaktivno, odnosno djeluju na stvari koje su se već desile.

“A znali smo da će doći do svih tih stvari već mjesecima unaprijed. Zašto diplomate nisu na vrijeme odreagovale i uradile da se razgovorima dođe do nekog drugog pristupa”, kaže on.

Dalje ističe da iz personalnih sankcija mogu lako uslijediti i one na višem nivou.

“Svaka sankcija Republici Srpskoj povlači i sankciju BiH, jer je to sistem spojenih posuda, u kojoj su zajednički UIO BiH, BDP i ostalo. Znači, ne može se sankcionisati samo Republika Srpska a da i BiH nema probleme zbog toga. To je prvi važan momenat”, upozorava Aćimović u razgovoru za “Nezavisne novine”.

Ističe da su se mnoge stvari u novonastaloj situaciji mogle riješiti znatno prije nego što je došlo do uvođenja sankcija, a da je sada prijetnja to što određene stranke iz Austrije i Njemačke traže od drugih evropskih država da ih podrže u ovom pravcu.

“Iz ove situacije se treba izaći. To je korist za sve, za Republiku Srpsku i BiH, i mislim da treba uraditi jedan korak nazad. Treba se izviniti, da diplomate počnu da rade svoj posao i da jednostavno stvari koje se mogu predvidjeti budu na vrijeme urađene”, smatra Aćimović.

Na pitanje vjeruje li zaista da može uslijediti neki čin izvinjenja, pogotovo nakon situacije sa njemačkom ministarkom koja je proglašena za “personu non grata” u Srpskoj, odgovara:

“Mislim da, ako zaista žele dobro, treba da rade na tom koraku izvinjenja. Ne bi to bio prvi put da se stane na loptu. A ako se želi eskalirati, što mislim da nije ispravno, onda će se i dalje raditi na toj retorici”.

Nezavisne novine/Foto: Dražan Pozderović