BIJELJINA: Sa ulica u ovoj godini uklonjeno 1.154 psa
“Dok ne počne sankcionisanje nesavjesnih vlasnika – neće biti moguća ni priča o evropskim načinima rada azila u BiH” – upozorava Karišik i navodi da sterilizacija pasa nije dovoljna ukoliko su oni gladni.
U azil često dolaze psi koji su povrijeđeni u saobraćajnim nesrećama, koji su iscrpljeni dugotrajnim bolestima i za koje ne postoji medicinsko opravdanje liječenja, te im dalji život predstavlja mučenje.
“Takvi psi budu podvrgnuti eutanaziji odmah nakon kliničkog pregleda”, rekao je Srni Karišik, doktor veterinarske medicine.
On navodi da i ostali psi nakon 30 dana provedenih u azilu budu eutanizirani, kao i da takvih slučajeva na prostoru bijeljinskog azila nije bilo u većem broju.
Karišik podržava aktivnosti koje predlažu udruženja za zaštitu životinja, a posebno prijedloge koji su se čuli na nedavnim protestima u Sarajevu.
“Treba podržati ove aktivnosti, prije svega u smislu edukovanja i obavezivanja vlasnika životinja da čuvaju svoje pse, da oni ne izlaze na ulicu i ne ugrožavaju zdravlje stanovništva”, rekao je Karišik.
On smatra da bi te aktivnosti prevashodno trebalo usmjeriti na dosljedno zakonsko provođenje obaveza vlasnika, za šta su nadležne komunalne policije i veterinarske inspekcije na području svih lokalnih zajednica.
Karišik vjeruje da sterilizacija, koju kao način smanjenja broja pasa lutalica traže uduženja za zaštitu životinja, prvih nekoliko godina ne bi dala nikakve rezultate. On navodi da bi sterilizacija mogla da smanji agresivnost, ali da je problem kada psi nemaju hrane.
Karišik smatra da je Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja Republike Srpske odličan, te da su i komunalni propisi bijeljinske lokalne zajednice sasvim dobri, ali da ih treba provoditi.
“Ako bi svi ušli u taj posao, problem pasa lutalica na području Bijeljine bio bi riješen ili bar doveden u normalu već u toku šest mjeseci. Svaka druga aktivnost može se provoditi decenijama i ništa se neće promijeniti”, smatra Karišik.
Izvor: Nezavisne
