Nova Vlada Srbije rekorder po broju ministara: Da li veći broj znači i bolju vlast?
Novoformirana Vlada Srbije, ne računajući premijera Đura Macuta, ima 33 člana, od kojih su tri potpredsjednika Vlade, te 30 ministara koji će biti na čelu 26 ministarstava, s tim da će u Ministarstvu bez portfelja sjediti njih čak petoro.
Na ovaj način, Vlada Srbije je najbrojnija izvršna vlast po broju ministara u odnosu na sve države koje su nekada činile Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju, a na bazi toga, istražili smo i koliko te države sada kao samostalne imaju ministarstava.
U ovoj priči BiH je najspecifičnija. Na prvom mjestu tu je deset članova Savjeta ministara BiH, koje uz predsjedavajućeg ima devet ministara.
Nakon toga slijede vlade Republike Srpske i Federacije BiH, koje imaju po 16 ministara te premijera. A onda na sve to FBiH ima deset kantona koji opet imaju svoja ministarstva.
Što se tiče Republike Srpske, prva vlada Branka Đerića je izabrana 1992. i imala je tri ministra, da bi druga imala 12.
Nakon toga, Vlada RS je imala 16 ministara, pa 15, da bi 1996. godina imala rekordnih 20.
Prva Vlada kojom je predsjedavao Milorad Dodik formirana je 1998. i takođe je imala 20 ministara. Trenutni broj od 16 resora Vlada Srpske dobila je 2003. godine i tako je do danas.
“Nije važno koliko neka vlada ima ministarstava, već koliko su ta ministarstva efikasna, koordinisana, odnosno koliko su u službi građana”, kaže Stefan Ličina, politikolog.
A tu, kako ističe, postoje problemi za Republiku Srpsku, ali i za BiH.
“Korijen problema kod nas je način dolaska u vladu, jer većina savjetnika, pomoćnika i službenika u državnu službu dolazi po partijskoj liniji, pa zbog toga profesionalni kapacitet resora trpi. Najveći dio takvog kadra nema dovoljno stručnog znanja, pa se njihov ‘rad’ bazira na političkim nalozima, a ne na analitičnosti, što dovodi do usložnjavanja birokratskih procedura, umjesto da ih smanjuje”, navodi Ličina za “Nezavisne novine”.
Ključ dakle nije u broju resora, već u jasnoj raspodjeli nadležnosti i ostalog.
“Mi preko 25 godina imamo isti broj ministarstava. I nebitno i da ih imamo tri ili 40, stanje bi bilo isto, jer je problem u zapošljavanju i deficitu profesionalizacije saradnika u ministarstvima i niže”, naglašava Ličina.
Da broj ministarstava ne igra značajnu ulogu, mišljenja je i novinar Vladimir Kovačević.
“Ukoliko ljudi u ministarstvima rade svoj posao za dobrobit društva i države, onda nije problem ni 50 ministarstava, hipotetički. Ali, ukoliko, kao kod nas, služe samo za partijska zapošljavanja, ili zapošljavanja priležnica šefova stranaka i ministara, onda su i dva mnogo. Kod nas svakako o svemu odlučuje jedan čovjek, što je tek katastrofa, ali je to druga tema”, poručuje Kovačević za “Nezavisne novine”.
Kao što smo naveli na početku teksta, Vlada Srbije imaće 30 ministara u 26 ministarstava, a to je, ako se vratimo desetak godina unazad, znatno povećanje broja resora.
Naime, 2014. godine, kada je Aleksandar Vučić prvi put postao predsjednik Vlade, Srbija je imala 17 ministarstava i 18 ministara (dva su bila ministri bez portfelja).
“To što je broj ministarstava ili ministara povećan, ne znači da je Vlada bila (ne)efikasnija”, ocjenjuje Nemanja Nenadić, programski direktor “Tranparency Internationala” Srbija.
On za “Nezavisne novine” kaže da, kada je riječ o efikasnosti Vlade Srbije, treba govoriti o dva perioda, od 2000. do 2012. godine, te od 2012. do danas.
“U prvom periodu smo imali koalicione vlade koje su veoma često bile nestabilne ili je donošenje odluke zavisilo od dogovora između koalicije, a ti dogovori često nisu ni bili deo procesa odlučivanja u Vladi, već između vođa vladajućih stranaka. Od 2012, a naročito od 2014. godine, Vlada Srbije kao takva je izgubila na značaju jer je stvarna moć koncentrisana u rukama Aleksandra Vučića, na kojoj god se funkciji nalazio, od prvog potpredsednika Vlade do sada predsednika države”, smatra Nenadić.
Upravo zbog drugog perioda Nenadić ne vidi realnu potrebu da broj članova vlade bude 33.
“Možda je jedan od odgovora što je toliki broj taj da male političke snage koje su formalno deo vladajuće koalicije i koje ne ulaze u skupštinu čak ni na svojoj izbornoj listi, već na zajedničkoj sa nekim drugim, dobijaju neke resore i na taj način deo moći”, navodi Nenadić.
Ipak, smatra da je u Srbiji mnogo veći problem od broja članova vlade to što se prilikom formiranja novog saziva izmještaju pojedini resori iz jednog ministarstva u drugo.
“Takve odluke sa sobom nose troškove, one omogućavaju da se sa mesta na kojima se nalaze razreše pojedini pomoćnici ministara, a generalno obrazloženje za to ili ne postoji ili je sumnjivog kvaliteta”, zaključuje Nenadić.
Ako bismo samo gledali po broju resora, Crna Gora je odmah iza Srbije, jer ima 26 ministara, te čak sedam potpredsjednika Vlade (ne računamo premijera Milojka Spajića).
“Crna Gora ima najglomazniju Vladu u svojoj istoriji”, kaže novinar Stefan Đukić.
Pojašnjava da je ta Vlada reprezent velike koalicije u parlamentu.
“Kako bi se uklonio ucjenjivački kapital manjih članova koalicije pri donošenju nekih odluka, procijenjeno je da će na ovaj način jedni drugima onemogućavati da blokiraju određene zakone i odluke jer će uvijek biti ‘dovoljno ruku’ da se nešto izglasa”, kaže Đukić.
Međutim, mišljenja je da za ovo ne postoji nikakav razlog efikasnosti, već da je u pitanju samo podmirenje sujeta predstavnika političke klase.
“Mnogi resori ne služe ničemu, imamo preklapanja i među resorima i među pozicijama potpredsjednika Vlade i ministara. Prosto rečeno – radi se o skupoj konstrukciji stvorenoj radi podmirenog Parlamenta i ništa više”, rekao je Đukić za “Nezavisne novine”.
Što se tiče preostale tri države iz nekadašnje SFR Jugoslavije, situacija je sljedeća.
Sjeverna Makedonija ima 23 ministarstva, Slovenija ima 19, a Hrvatska 18.
Nezavisne/Foto: Tanjug
